Glikemijski index ( GI )

Što je glikemijski indeks?

Glikemijski indeks, odnosno GI, sustav je kojim se hrana koja sadrži ugljikohidrate razvrstava prema tome koliko brzo nakon konzumacije povisuje razinu glukoze u krvi.

Vrijednosti se obično izražavaju na ljestvici od 0 do 100, pri čemu se glukoza koristi kao referentna vrijednost.

Uobičajena podjela je:

• niski GI: 55 ili manje
• srednji GI: 56–69
• visoki GI: 70 ili više.

GI nije isto što i “zdrava” ili “nezdrava” hrana

Hrana s nižim GI nije automatski bolji izbor, kao što hrana s višim GI nije automatski loša.

Na ukupnu nutritivnu vrijednost hrane utječu i sadržaj proteina, vlakana, masti, vitamina, minerala, veličina porcije i način pripreme.

Zato GI ima najviše smisla promatrati kao samo jedan podatak unutar šire slike prehrane.

Što utječe na glikemijski indeks hrane?

GI iste namirnice može se razlikovati ovisno o više čimbenika, primjerice:

• stupnju zrelosti
• načinu kuhanja
• obradi hrane
• vrsti i sorti namirnice
• količini vlakana
• kombinaciji s proteinima i mastima
• drugim namirnicama u istom obroku.

Zato jedna brojka ne može uvijek savršeno opisati stvarni odgovor na cijeli obrok.

Primjeri hrane s nižim GI

U skupinu namirnica koje često imaju niži GI mogu spadati:

• mahunarke
• zob
• jabuke
• kruške
• agrumi
• neke cjelovite žitarice
• orašasti plodovi.

Vrijednosti se mogu razlikovati ovisno o načinu pripreme i konkretnom proizvodu.

Primjeri hrane s višim GI

Viši GI češće imaju neke jako prerađene ili škrobne namirnice, primjerice:

• bijeli kruh
• određene vrste bijele riže
• neke vrste krumpira
• proizvodi od vrlo fino mljevenog brašna
• određene zaslađene namirnice.

Ni ovdje nije dovoljno gledati samo GI bez veličine porcije i ostatka obroka.

Što je glikemijsko opterećenje?

Glikemijsko opterećenje, odnosno GL, uzima u obzir i količinu ugljikohidrata u stvarnoj porciji hrane.

To znači da dvije namirnice mogu imati sličan GI, ali različito glikemijsko opterećenje ako se znatno razlikuju po količini ugljikohidrata u uobičajenoj porciji.

Zbog toga GL može dati dodatni kontekst kada želimo procijeniti kako se neka namirnica uklapa u obrok.

Treba li uvijek birati hranu s niskim GI?

Ne nužno.

Puno je važnije složiti raznoliku prehranu koja uključuje:

• povrće
• voće
• cjelovite žitarice
• mahunarke
• izvore proteina
• kvalitetne izvore masti.

GI može biti koristan kao dodatna informacija, ali nije potrebno svaki obrok slagati prema jednoj brojci.

GI i tjelesna aktivnost

Kod sporta i tjelesne aktivnosti izbor ugljikohidrata može ovisiti o tome jede li se prije, tijekom ili nakon aktivnosti.

U nekim situacijama brzo dostupni ugljikohidrati mogu biti praktični, dok će u drugim obrocima više odgovarati sporije probavljivi izvori ugljikohidrata.

Najbolji izbor ovisi o vrsti aktivnosti, trajanju, ukupnoj prehrani i osobnoj toleranciji.

Herbalife proizvodi i glikemijski indeks

Pojedini Herbalife proizvodi sadrže kombinaciju proteina, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala.

Primjerice, Formula 1 koristi se kao zamjenski obrok prema uputama na deklaraciji proizvoda. Pri procjeni takvog proizvoda ne treba gledati samo pojedinačni sastojak ili GI, nego cijeli nutritivni sastav proizvoda.

Kod proizvoda poput proteinskih pločica, zamjenskih obroka ili napitaka najbolje je pogledati deklaraciju, količinu ugljikohidrata, šećera, proteina i vlakana te proizvod uklopiti u ukupnu prehranu.

Glikemijski indeks je alat, a ne pravilo

GI može pomoći boljem razumijevanju načina na koji se različiti izvori ugljikohidrata ponašaju u prehrani, ali nije potrebno hranu dijeliti na “dobru” i “lošu” samo prema toj vrijednosti.

Raznolika prehrana, primjerene porcije i ukupni sastav obroka važniji su od jedne brojke.

Informacije sadržane u ovom blogu informativnog su karaktera i ne predstavljaju medicinski savjet niti zamjenu za savjet liječnika.